Članak
mar 31
Nazad

OBJEKTIVNA ODGOVORNOST MEDICINSKIH POSLENIKA ZA ŠTETU OD OPASNIH MEDICINSKIH SREDSTAVA – ARGUMENTI PRO ET CONTRA

Đorđe L. Nikolić

10.5937/AnaliPFB1801072N
SAŽETAK /

U radu se analizira mogućnost zasnivanja objektivne odgovornosti medicinskih poslenika za štetu prouzrokovanu pacijentima primenom opasnih medicinskih sredstava. Analiza bivšeg jugoslovenskog prava pokazuje da, i pored usvojenog otvorenog sistema objektivne odgovornosti, Savezni sud SFRJ nije prihvatio takvu odgovornost. Posebno je opisano stanje u aktuelnoj hrvatskoj i srpskoj pravnoj teoriji i sudskoj praksi koje pokazuje da se objektivna odgovornost medicinskih poslenika za štetu od opasnih medicinskih sredstava načelno ne isključuje. Posle razmatranja argumenata pro et contra, autor zaključuje da veći broj argumenata opravdava mogućnost zasnivanja takve odgovornosti medicinskih poslenika.

ČLANAK JE RASPOLOŽIV NA /
Ćirilici  
REFERENCE /
  • Crnić, I., „Odštetna odgovornost liječnika i zdravstvenih ustanova“, Aktu­elnosti hrvatskog zakonodavstva i prav-ne prakse XXIII (ur. Ivo Grbin), Opatija 2008.
  • Crnić, I., „Odštetna odgovornost liječnika i zdravstvenih ustanova s prikazom sudske prakse (Prvi dio)“, Hrvatska pravna revija 1/2009.
  • Crnić, I., Odgovornost liječnika za štetu, Organizator, Zagreb 2009.
  • Cvetković, M., Nikolić, Đ., „Odgovornost za štetu prouzrokova­nu zbog neposedovanja i neprimene neophodnih medicinskih
  • sredstava“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu 68/2014.
  • Deutsch, E., Medizinrecht. Arztrecht, Arzneimittelrecht und Medizinpro­dukterecht, Berlin 1999.
  • Deutsch, E., Spickhoff, A., Medizinrecht, Berlin 2003.5
  • Ivović, N., „Odgovornost bolnice za štetu nanijetu pacijentu usljed nedostatka medicinskog sredstva“, Pravni život 9/2007.
  • Ivović, N., Naknada štete usljed ljekarske greške, doktorska di­sertacija, Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica 2007.
  • Kačer, H., „Jedna novija odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske o objektivnoj odgovornosti u medicini“, Hrvatska pravna revija 4/2008.
  • Klarić, P., „Odgovornost zdravstvene ustanove i zdravstvenih djelatnika za štetu (Prvi dio)“, Hrvatska pravna revi-ja 8/2001.
  • Klarić, P., „Odgovornost za štete nastale uporabom medicinskih tehničkih uređaja“, Pravo u gospodarstvu 4/2002.
  • Klarić, P., Odštetno pravo, Narodne novine, Zagreb 2003.
  • Manić, S., Odgovornost zbog štete izazvane upotrebom medicinskih sredstava, doktorska disertacija, Pravni fakul-tet Univerziteta u Nišu, Niš 2015.
  • Mijačić, M., „Odgovornost za štetu izazvanu medicinskim aparatima“, Pravni život 9-10/1992.
  • Mujović Zornić, H., „Odgovornost za medicinske štete“, Osiguranje, naknada štete i novi građanski sudski postupci (ur. Zdravko Petrović), Beograd 2011.
  • Nikšić, S., „Osnovna obilježja odgovornosti za štete u medicini“, Liječnički vjesnik, godište 130, 2008.
  • Orlić, M., „Zakon o zdravstvenoj zaštiti i odgovornost lekara za prouzrokovanu štetu“, Pravni život 78/12.
  • Planinšec, V., „Razlogi za objektivno zdravinsko odgovornost“, Pravna praksa 4/2005.
  • Radišić, J., Profesionalna odgovornost medicinskih poslenika, Institut društvenih nauka, Centar za pravna i politi-kološka istraživanja, Beograd 1986.
  • Radišić, J., „O odgovornosti lekara uopšte“, Pravo – teorija i praksa 3-4/2000.
  • Radišić, J., Medicinsko pravo, Nomos, Beograd 2004.
  • Radišić, J., Odgovornost zbog štete izazvane lekarskom greškom u lečenju i u obaveštavanju pacijenta, Nomos, Beograd 2007.
  • Radišić, J., Obligaciono pravo – Opšti deo, Centar za publikacije Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu, Niš 2016.
  • Samec-Berghaus, N., Felicijan-Pristovšek, R., „Nova dognanja odšod­ninski odgovornosti zdravnika“, Razmerje med pacijentom in zdravnikov, Lexonomica pres, Maribor 2016.