Đorđe L. Nikolić
10.5937/AnaliPFB1801072N
The former Yugoslav law, as well as the law in all former Yugoslav republics, adopts the so-called open system of strict liability, so if the patient suffers damage due to dangerous medical device usage, medical workers, in general, may be held liable under the rules on liability for dangerous objects and dangerous activities. However, strict liability of medical workers was not affirmed in the Yugoslav law, because court practice that headed in that direction was stopped by a decision of the Federal Court of Yugoslavia. Current Croatian legal theory accepts the strict liability of medical workers, whilst the court practice is divided. Serbian legal theory is also divided, but a recent court decision granting the strict liability of the medical workers may be the jurisprudence U-turn. This paper analyses all arguments pro et contra regarding strict liability of medical workers and concludes that nearly all arguments are in favor of such liability.
- Crnić, I., „Odštetna odgovornost liječnika i zdravstvenih ustanova“, Aktuelnosti hrvatskog zakonodavstva i prav-ne prakse XXIII (ur. Ivo Grbin), Opatija 2008.
- Crnić, I., „Odštetna odgovornost liječnika i zdravstvenih ustanova s prikazom sudske prakse (Prvi dio)“, Hrvatska pravna revija 1/2009.
- Crnić, I., Odgovornost liječnika za štetu, Organizator, Zagreb 2009.
- Cvetković, M., Nikolić, Đ., „Odgovornost za štetu prouzrokovanu zbog neposedovanja i neprimene neophodnih medicinskih
- sredstava“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu 68/2014.
- Deutsch, E., Medizinrecht. Arztrecht, Arzneimittelrecht und Medizinprodukterecht, Berlin 1999.
- Deutsch, E., Spickhoff, A., Medizinrecht, Berlin 2003.5
- Ivović, N., „Odgovornost bolnice za štetu nanijetu pacijentu usljed nedostatka medicinskog sredstva“, Pravni život 9/2007.
- Ivović, N., Naknada štete usljed ljekarske greške, doktorska disertacija, Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica 2007.
- Kačer, H., „Jedna novija odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske o objektivnoj odgovornosti u medicini“, Hrvatska pravna revija 4/2008.
- Klarić, P., „Odgovornost zdravstvene ustanove i zdravstvenih djelatnika za štetu (Prvi dio)“, Hrvatska pravna revi-ja 8/2001.
- Klarić, P., „Odgovornost za štete nastale uporabom medicinskih tehničkih uređaja“, Pravo u gospodarstvu 4/2002.
- Klarić, P., Odštetno pravo, Narodne novine, Zagreb 2003.
- Manić, S., Odgovornost zbog štete izazvane upotrebom medicinskih sredstava, doktorska disertacija, Pravni fakul-tet Univerziteta u Nišu, Niš 2015.
- Mijačić, M., „Odgovornost za štetu izazvanu medicinskim aparatima“, Pravni život 9-10/1992.
- Mujović Zornić, H., „Odgovornost za medicinske štete“, Osiguranje, naknada štete i novi građanski sudski postupci (ur. Zdravko Petrović), Beograd 2011.
- Nikšić, S., „Osnovna obilježja odgovornosti za štete u medicini“, Liječnički vjesnik, godište 130, 2008.
- Orlić, M., „Zakon o zdravstvenoj zaštiti i odgovornost lekara za prouzrokovanu štetu“, Pravni život 78/12.
- Planinšec, V., „Razlogi za objektivno zdravinsko odgovornost“, Pravna praksa 4/2005.
- Radišić, J., Profesionalna odgovornost medicinskih poslenika, Institut društvenih nauka, Centar za pravna i politi-kološka istraživanja, Beograd 1986.
- Radišić, J., „O odgovornosti lekara uopšte“, Pravo – teorija i praksa 3-4/2000.
- Radišić, J., Medicinsko pravo, Nomos, Beograd 2004.
- Radišić, J., Odgovornost zbog štete izazvane lekarskom greškom u lečenju i u obaveštavanju pacijenta, Nomos, Beograd 2007.
- Radišić, J., Obligaciono pravo – Opšti deo, Centar za publikacije Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu, Niš 2016.
- Samec-Berghaus, N., Felicijan-Pristovšek, R., „Nova dognanja odšodninski odgovornosti zdravnika“, Razmerje med pacijentom in zdravnikov, Lexonomica pres, Maribor 2016.
Comments are closed.